„Slovo će oživjeti tek onda kada čovjek počne ispunjavati zapovijedi. Time on sasvim postupno sazrijeva u sveobuhvatni zakon ljubavi i života. Samo onaj tko srcem i u Duhu ljubavi ispunjava zapovijedi spoznat će sveobuhvatni zakon i tako pronaći istinu koja je unutra u čovjekovoj duši.“
Bog je ljudima preko Mojsija dao Deset zapovijedi.
Duh Božji je sloboda. Slobodni, vječni, sveprisutni Duh na Zapadu zvani Bog, sveprisutni je bitak, sveprisutni život. On je snaga univerzuma, struja u moćnim suncima i planetima. On je život u Zemlji, u svakoj biljci, u svakoj životinji, u svakom kamenu i osobito u svakom čovjeku i u svakoj duši. Sveprisutni, slobodni duh, Bog, prema tome je svemirska snaga u čitavoj beskonačnosti.
Božje zapovijedi dane preko Mojsija su zaista dar ljubavi i životna pomoć Vječnoga Svojoj ljudskoj djeci, izvodi iz sveobuhvatnoga vječnog zakona beskonačnosti. Budući da je u Duhu vječnog bitka, vječnog života, sadržano sve u svemu, u svakoj zapovijedi možemo opet naći drugu.

Mi ljudi imamo zadaću da u zemaljskom životu ispunjavamo zapovijedi Svemirskoga Jednog, da dakle živimo po njima – a ne samo da znamo za njih i da ih čitamo. Božje zapovijedi ne sadrže ni jednu zabranu jer slobodni Duh je sloboda koja znači: Čovjek je slobodan da Božje upute prihvati i po njima živi ili da ih ostavi.
Budući da se Bog ne upleće u život čovjeka, ovaj je sam odgovoran za svoj život, za sadržaje svog čuvstvovanja, osjećanja, mišljenja, govorenja i postupanja. Božje zapovijedi su zakonitosti, izvodi iz vječnog zakona Božjeg kraljevstva. čovjeku koji ih teži ispunjavati one pomažu da postigne višu etiku i moral, čime se profinjuje čitav čovjek u svom mišljenju, govorenju i postupanju. Tko ide putem Božjih zapovijedi, oplemenjuje i svoja osjetila i razvija više životne perspektive; spoznaje da priroda i životinje pripadaju isto tako božanskom jedinstvu. Ispunjene Božje zapovijedi donose slobodu i životni dobitak.

Božje zapovijedi su ponuda Boga, slobodnog Duha, nama ljudima da po njima živimo, kako bismo stjecanjem visoke etike i morala naučili razumjeti što znači pravednost, jedinstvo te Božja ljubav i ljubav prema bližnjemu. Zbog toga postupnog ispunjavanja čovjek se približava životu koji je slobodni Duh: Bog, Duh svemira u svemu.
U slijedu postupnog ispunjavanja Božjih zapovijedi čovjek ne gleda samo dublje, već u sebi saznaje da je slobodni, sveprisutni Duh i u njemu samome.

Ponovimo: Život je Bog, slobodni Duh, koji je jedan te isti u svim kulturama širom svijeta. Slobodni Duh u svim kulturama širom svijeta je beskrajna raznovrsnost i obilje bitka. Svaka zapovijed je ulaz u puninu života jer Bog, slobodni Duh, je život. Ako ispravnim mišljenjem i postupanjem zaronimo u dubine života, u korijene bitka, otkrit ćemo da svaka zapovijed sadrži raznovrsnost bitka i da je kao izvor snage sadržana u drugoj zapovijedi. Riječima „slobodni Duh“ kojima mi na Zapadu nazivamo Boga,  ne misli se na „Boga“ kojeg predstavljaju svećenici i župnici.

Kao čovjek Isus iz Nazareta bio je Božji Sin i kao biće u Bogu suvladar je Božjeg kraljevstva, Krist Božji, koji nam je kao Isus iz Nazareta donio spasenje i put povratka u Očevu kuću. Kao Isus iz Nazareta On je ljude učio da su vječni Otac i On jedno, što znači: jedan Duh, jedna ljubav, jedna istina, vječna istina, beskrajni, vječni zakon koji oslobađa. Duh Krista Božjeg je u Ocu, a Otac je u Duhu Krista Božjeg – jedan Duh, jedan život, jedna istina.

Već oko 35 godina slobodni Duh, Duh Krista Božjeg, objavljuje se preko Svoje proročice, Svojeg megafona, koja je i nebeska izaslanica, Gabriele. Krist Božji, slobodni Duh, nije vezan za izvanjsku religiju jer – kako je učio Isus iz Nazareta i kao što to također čini danas Krist Božji – svaki čovjek je hram Božji i stoga mu ne treba hram, crkva od kamena, da bi našao Boga, vječnu Svemirsku inteligenciju, vječnog Duha, da bi Mu se molio.
Krist Božji danas govori u novo doba.
Bog, Vječni, nije promjenjiv, On je Isti, jučer, danas i sutra. To vrijedi i za Deset Božjih zapovijedi danih preko Mojsija. Krist Božji koji se objavljuje u sadašnje vrijeme, govorio je u srce Svoje proročice i Božje izaslanice, Gabriele, koja je svojim riječima iznijela po smislu ono što je od osobitog značenja za novo doba jer se povećala raznovrsnost idolatrijskih bogova.

Ako vjerujemo u Deset Božjih zapovijedi i ako vjerujemo u Isusa, Krista, u Njegove pouke a prije svega u nebesko učenje, Isusov Govor na Gori, ako se zovemo kršćanima ili prakršćanima ili ako se smatramo sljedbenicima Isusa iz Nazareta, tada se istovremeno potpuno automatski obvezujemo da ispunjavamo ono za što se izdajemo.
Jedno neka bude jasno: Ispunjavanje toga što nam je Vječni dao u Deset zapovijedi i Isus iz Nazareta u Svojim poukama i u Govoru na Gori, nema nikakve veze s crkveno-institucionalnim propisima i crkvenim odlukama.